subota, 18.03.2006.
UDRUGA BETA
Rodila se i naša udruga , sada smo još u povojima ali nadamo se da će mo stasati i uspijeti u našim namjerama .
Ako nekoga interesira i želi posjetiti stranice naše udruge bit će nam iznimno drago .
Link je : alianna.net/Beta/forum
- 18:57 -
srijeda, 08.03.2006.
OSNIVAČKA SKUPŠTINA UDRUGE OSOBA S PROBLEMOM NEPLODNOSTI
Dana 10.03.2006. u 18,30 sati, na adresi Frankopanska 1 u Zagrebu, održat će se osnivačka skupština udruge osoba s problemom neplodnosti.
Na Skupštini će biti predstavljeni ciljevi i vizija udruge, koji će po obavljenoj raspravi i donesenim zaključcima biti usvojeni.
U skladu sa Zakonom o udrugama na osnivačkoj skupštini donijet ćemo odluku o nazivu udruge, pokretanju postupka za upis u registar udruga, odluku o usvajanju statuta, odluku o izboru tijela upravljanja i osobe ovlaštene za zastupanje udruge.
O tijeku osnivačke skupštine vodit će se zapisnik.
Za osnivačku skupštinu predlažemo slijedeći dnevni red:
1. Usvajanje dnevnog reda
2. Izbor radnog tijela osnivačke skupštine
3. predstavljanje ciljeva i vizije udruge, rasprava i usvajanje ciljeva i vizije udruge
4. Predlaganje, rasprava i usvajanje odluke o nazivu udruge
5. Donošenje odluke o pokretanju postupka za upis u registar udruga
6. Predlaganje, rasprava i donošenje odluke o usvajanju Statuta
7. Predlaganje, rasprava i donošenje odluke o izboru tijela upravljanja
8. Predlaganje, rasprava i izbor osobe ovlaštene za zastupanje udruge
9. Ostalo
Buduće članove koji žele ujedno biti i osnivači udruge, molimo neka ponesu presliku osobne iskaznice.
Sazivateljice osvacke skupstine: Sandra028 i Martina123
Svi ste dobrodošli !
- 19:12 -
NORMALNI SPERMIOGRAM
Volumen ejakulata 1,5 do 10,0 ml
Koncentracija spermija 40 do 250 milijuna/ml
Boja bijela ili žućkasta
Miris poput rogačeva ili kestenova cvijeta
pH 7,2 do 7,8
Viskozitet viseća nit do 1,5 cm traje najduže 20 sekundi
Motilitet više od 50% pokretnih spermija
Likvefakcija nastupa 15 do 20 minuta nakon ejakulacije
Spermiogram ili analiza sjemene tekućine muškarca predstavlja rutinsku pretragu u ispitivanju plodnosti muškog partnera u braku bez djece. Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation - WHO) postavlja granicu urednog spermiograma - normozoospermia na 20 milijuna spermija/ml, od kojih se najmanje 40% progresivno kreće, a više od 30% je morfološki pravilnog izgleda. Nasuprot ovome karakteristike spermiograma koji određuje da li je jedan muškarac plodan ili neplodan nisu jasno definirane. Ipak se neplodnost u muškarca povezuje s koncentracijama od 10 milijuna/ml i niže. Kombinira se s kulturom sjemena, kako bi se utvrdile bakterijske i druge infekcije. Liječenje muške neplodnosti može biti hormonsko, kirurško i drugo; nažalost nije pokazalo očekivane rezultate. Razvitkom tehnika umjetne oplodnje omogućena je oplodnja jajne stanice i u slučajevima s minimalnim brojem spermija.
Ukoliko je koncentracija spermija snižena ispod 20 milijuna/ml, takav nalaz se označava s oligozoospermia. Ukoliko je pokretljivost spermija niža od 40%, ovakav nalaz se označava kao asthenozoospermia. Terathozoospermia je stanje u kojem je udio morfološki pravilnih spermija manji od 30%. Ukoliko uopće nema spermija u ejakulatu radi se o azoospermiji.
- 19:02 -
PESTICIDI/REPRODUKCIJSKO ZDRAVLJE MUŠKARCA
Tema opadanja kvalitete spermiograma ostaje u središtu znanstvenih rasprava. Aktualno se razmatraju sljedeći utjecaji:
utjecaj ksenoestrogena okoliša
utjecaj stila življenja i
utjecaj čimbenika radnog okoliša
Utjecaj ksenoestrogena okoliša
Izlaganje ženskim spolnim hormonima estrogenima dovodi kako do pada kvalitete spermiograma, tako i do drugih bolesti muškog reprodukcijskog sustava (rak testisa, kriptorhizam i hipospadija). Izvori estrogena mogu pak biti endogeni i egzogeni. Endogeni estrogeni potječu iz odgovarajućeg načina prehrane: porast enterohepatičke recirkulacije estrogena kod prehrane siromašne biljnim vlaknima ili kod povećane tjelesne mase - masno tkivo kao aktivni endokrini organ koje je u stanju konvertirati druge steroide u estrogene. Egzogeni estrogeni su sintetski estrogeni kao što su kontracepcijske tablete, aktivni anabolički steroidi i sl. i ksenoestrogeni okoliša. Ksenoestrogeni okoliša uključuju pesticide, dioksine i PCB.
Utjecaj stila življenja
Najčešće istraživani i dobro poznati uzroci opadanja kvalitete spermiograma koji se tiču stila življenja su izlaganje toplini (sauna, uska odjeća, sezonske temperaturne varijacije itd.), pušenje i uporaba alkohola.
Utjecaj čimbenika radnog okoliša
Većina epidemioloških studija koje ispituju toksikologiju muškog reprodukcijskog sustava odnose se na utjecaj čimbenika radnog okoliša. I dok većina čimbenika radnog okoliša ostaje neprepoznata, za sada se izdvajaju dvije skupine s jasnim toksičkim utjecajem: prije svega je to izlaganje visokim temperaturama pri radu (keramička industrija i sl.), te izlaganje kemijskim tvarima kao sto su pesticidi. Prisustvo pesticida u urinu, odnosno sjemenoj tekućini farmera, te radnika u tvornicama pesticida, kao i njihovo štetno djelovanje na broj, pokretljivost i morfologiju spermija opisuju kanadska i kineska studija.
U kanadskoj studiji ispitivano je prisustvo 2,4-dichlorphenoxyacetilne kiseline - 2,4-D u urinu i sjemenoj tekućini 97 farmera u Ontariju prije, i potom 24 i 48 sati nakon aplikacije pesticida (Health Canada Study). Za razliku od argentinske studije, gdje je nađena 300 puta veća koncentracija 2,4-D u sjemenoj tekućini farmera, u ovoj studiji je u otprilike polovice farmera nađeno prisustvo ovog herbicida u koncentraciji izmedju 0 - 650 ppm (part per million).
Kineska studija objavljena koncem prošle godine u Journal of Occupational and Environmental Medicine obuhvata ispitivanje prisustva organofosfornih pesticida i njihovih metabolita u urinu i sjemenoj tekućini kineskih radnika koji su bili tijekom radnog procesa u dodiru s pesticidima. Uspoređivani su rezultati 32 radnika izložena profesionalno dodiru s pesticidima i 43 radnika u kontrolnoj grupi (bez dodira s pesticidima). Prosječna koncentracija razine p-nitrophenola na kraju radnog vremena u urinu iznosila je kod dijela radnika s visokom ekspozicijom pesticidima 0,22 mg/L i u grupi s niskom ekspozicijom 0,15 mg/L. Analiza koncentracije, pokretljivosti i morfologije spermija pokazuje statistički znakovito lošije rezultate kod radnika u dodiru s pesticidima. Prosječna koncentracija spermija u grupi radnika izloženih pesticidima je iznosila 35.9 Mio/ml; pokretljivost 47%, a 57% spermija je pokazivalo normalnu strukturu. U kontrolnoj grupi grupi radnika broj spermija je bio znakovito viši i iznosio je 62.8 Mio/ml. Pokretljivost spermija je bila također statistički znakovito bolja iznosila je 57%. Morfološki su također bili u većem postotku prisutni normalni spermiji (61%), no razlika nije bila signifikantna.
Navedeni podaci su visoko alarmantni. Osobito, što osim utjecaja pesticida na reprodukcijsko zdravlje u muškaraca, jos uvijek ostaje otvoreno pitanje njihovog utjecaja na trudnoću, odnosno fetalni outcome.
- 19:01 -
SPERMIOGRAM
Povećani broj ispitivanja koja upućuju na utjecaj kemijskih i fizičkih agenasa iz okoliša na mušku plodnost, bila je razlog istraživanja kojeg su nedavno objavili argentinski znanstvenici iz Hospital Italiano Garibaldi, Rosario u suradnji s francuskim istraživačima iz Renne i Kremlin-Bicetre.
U njihovom radu ispitivan je odnos između izlaganja različitim ekološkim čimbenicima i karakteristika sjemene tekućine, odnosno razine spolnih hormona u muškaraca s problemom neplodnosti. U istraživanju su svakako razmatrani i podaci o stilu života, zanimanju, ranijim medicinskim dijagnozama i liječenju, kao i tipu te duljini ekspozicije ekološkim čimbenicima.
Ispitivanja su vršena kod 225 muškaraca iz Litorial Sur regije u Argentini (Santa Fe i Entre Rios), koja je poznata po veoma produktivnim farmama, a kod muškaraca koji su se prvi puta požalili na problem neplodnosti između 1995. i 1998. godine.
Muškarci profesionalno izloženi djelovanju pesticida i rastvarača pokazuju statistički znakovito lošije vrijednosti parametara u spermiogramu, daleko ispod granica normalnog u testovima plodnosti. Izloženost pesticidima je u muškaraca povezana sa smanjenim brojem spermija na vrijednosti ispod 1x10^6 sperm./ml, kao i s abnormalnostima u izgledu (< 30% morfološki normalnih sperm.) U odnosu na muškarce iz kontrolne grupe, koncentracija spemija je bila četiri i pol puta manja, njihova pokretljivost osam puta slabija, a morfologija četiri puta lošija.
Pri tome muškarci izloženi djelovanju pesticida pokazuju znatno više koncentracije serumskog estradiola u odnosu na muškarce koje nisu dolazili u dodir s pesticidima, dok muškarci izloženi djelovanju organskih rastvarača imaju znatno nižu koncentraciju LH - luteinizirajućeg hormona. Svi navedeni učinci su bili daleko jače izraženi u muškaraca s primarnom neplodnošću (koji nisu imali uopće djece) u odnosu na muškarce sa sekundarnom neplodnošću (muškarci koji su ranije imali dijete).
Više od polovice neplodnih muškaraca uključenih u studiju bilo je izloženo djelovanju ili kemijskih ili fizikalnih čimbenika. Iako se može prigovoriti koncepciji studije (selektirana popoulacija!), nikada do sada nije jasnije prikazan utjecaj nekog čimbenika u populaciji neplodnih muškaraca na dramatične promjene karakteristika spermiograma!
U svakom slučaju, radi se o jednom od radova koji jasno pokazuju na koji način tvari koje čovjek stvara, proizvodi i raspršuje u svom okolišu, poput bumeranga utječu natrag na njegovo vlastito zdravlje, upravo u području gdje je čovjek najosjetljiviji, području njegove plodnosti
- 19:00 -
NEPLODNOST U MUŠKARCA
Uzroci neplodnosti u muškarca su bolesti, infekcije ili urođeni poremećaji koji dovode do smanjenja broja ili odsustva spermija u ejakulatu, nedovoljne pokretljivosti spermija ili neprohodnosti sjemevoda, ali je najčešće direktno ili indirektno povezana sa spermatogenezom. I dok je muška neplodnost prije nekih dvadesetak godina bila uzrokom bračne neplodnosti tek u 20% slučajeva, danas je ovaj udio narastao na 40%. Novija istraživanja ukazuju da se prosječan broj spermija u ejakulatu u proteklih pola stoljeća smanjio za gotovo 50%, a dodatno zabrinjava činjenica da je u ionako brojčano oslabljenom ejakulatu sve više slabije ili nepokretnih kao i morfološki nenormalnih spermija.
Varikokela: Ovaj pojam označava proširenje venskog pleksusa (plexus pampiniformis) koji testis opskrbljuje krvlju. Učestalost varikokele u općoj populaciji iznosi 13%, a u neplodnih muškaraca 36%. Razlog proširenju ovog venskog pleksusa je mehaničke prirode, usljed nedostatka ili nepravilne funkcije zaliska spermatične vene na mjestu ulijevanja u bubrežnu venu. Zbog zadržavanja krvi u proširenim venama dolazi do porasta temperature u testisu, pri čemu se mogu oštetiti stanice iz kojih se razvijaju spermiji. U 90% muškaraca s varikokelom je smanjena pokretljivost spermija. Varikokela se liječi kirurški, a nakon operacije se često poboljšava kakvoća spermija.
Orhitis: Upala testisa najčešće nastaje kao teška komplikacija zaušnjaka (mumps). Posljedice su teže ako se bolest preboli, a ne preleži te ako se pojavi u starijoj životnoj dobi. Javlja se smanjeni broj do potpunog odsustva spermatozoida u sjemenoj tekućini ili pak usljed upale dolazi do neprohodnosti sjemenih kanalića.
Spolno prenosive bolesti: Neke od spolno prenosivih bolesti mogu dovesti do sekundarne neplodnosti u muškarca: oštećenja testisa ili pak izazvati neprohodnost sjemevoda. Otuda je nužno obaviti bakteriološki pregled urina, ejakulata i sekreta prostate kako bi se utvrdilo postojanje infekcije, te omogućilo adekvatno liječenje. Najčešće spolno prenosive bolesti su klamidija, gonokok, trichomonas, ureaplasma i mikoplazma.
Imunološki uzroci: Autoimunost je uzrok neplodnosti u 2 - 13% neplodnih muškaraca. Autoantitijela mogu se naći i nakon virusne infekcije ili operacija u području testisa, a najčešće nastaju kao posljedica oštećenja krvno-testisne barijere. Moguće je da je to i glavni uzrok oligo- i azoospermije tzv. nepoznatnog uzroka (idiopatska oligo- i azoospermija).
Ostala oštećenja spolnih žlijezda: Oštećenja testisa mogu nastupiti usljed zračenja (ionizirajuće i elektronsko), kao i toksičkog djelovanja raznih otrova i lijekova. Visoka temperatura na radnom mjestu, kontakt sa određenim kemikalijama kao što su organski rastvarači (toluen, benzen, ksilen), olovo, kadmij, živa i drugi teški metali, anestetički plinovi, pesticidi, herbicidi, dioksin kao i pretjerano pijenje alkohola, pušenje i neuredan život mogu naštetiti plodnosti. Stoga je u nekim slučajevima dovoljna terapija promjena načina života.
Nepravilan razvitak spolnih organa: Nepravilno razvijeni testisi neće moći stvarati spermije niti obavljati svoju endokrinu funkciju.
Kriptorhizam: Javlja se u oko 4% dječaka, a označava zaostajanja u spuštanju testisa iz trbušne šupljine u mošnje. Neplodnost nastupa usljed oštećenja zametnog epitela povišenom temperaturom u trbušnoj šupljini. Liječenje je vrlo uspješno: hormonskim putem ili kirurški.
Hipogonadizam: Radi se o genetski predodređenoj, urođenoj anomaliji kod koje postoji slabija razvijenost (shodno tome i slabija funkcionalnost) testisa. Uglavnom su u pitanju kromosomske aberacije.
- 18:59 -
LIJEČENJE NEPLODNOSTI
Cilj svih postupaka u liječenju neplodnosti je stvaranje pogodnih uvjeta i sredine za spajanje spolnih stanica: spermatozoida i jajne stanice, uspješno začeće, uspješnu trudnoću i porod djeteta. Prvi korak u liječenju bračne neplodnosti je cjeloviti ginekološki pregled žene s dijagnostikom ovulacije, kao i pregled muškarca kod urologa: spermiogram uz eventualno druge ciljane urološke pretrage ovisno o nalazu.
Spermiogram: Spermiogram ili analiza sjemene tekućine muškarca predstavlja rutinsku pretragu u ispitivanju plodnosti muškog partnera u braku bez djece. Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation - WHO) postavlja granicu urednog spermiograma na 20 milijuna spermija/ml od kojih se najmanje 40% progresivno kreće i više od 30% je morfološki pravilnog izgleda. Karakteristike spermiograma koje određuju da li je jedan muškarac plodan ili neplodan nisu strogo postavljene. Ipak se neplodnost u muškarca povezuje s koncentracijom spermija od 10 milijuna/ml i niže. Kombinira se s kulturom sjemena, kako bi se utvrdile bakterijske i druge infekcije. Liječenje muške neplodnosti može biti hormonsko, kirurško i drugo; nažalost niti jedna vrsta liječenja nije pokazala očekivane rezultate. Razvitkom tehnika umjetne oplodnje omogućena je oplodnja jajne stanice i u slučajevima s minimalnim brojem spermija.
Izostanak ovulacije: Najjednostavniji, iako ne i najtočniji način praćenja ovulacije je mjerenje bazalne temperature. Najveći nedostatak ove metode u planiranju trudnoće je nemogućnost predskazivanja ovulacije: iz skoka bazalne temperature koji prati ovulaciju, tek retrogradno saznajemo da li se ovulacija odigrala ili ne. Nešto bolji postupak je određivanje razine LH u urinu pomoću LH trakica (Ovu Gnost): skok razine LH nekih 36 sati prije ovulacije se u ovom testu prikazuje slično klasičnom testu na trudnoću u vidu dvije crtice na test polju, te metoda predstavlja precizan način predskazivanja ovulacije. Sličan način, koji će uz određivanje LH u urinu, u ciklusu upoznavanja zahtijevati još i mjerenje bazalne temperature, zasniva se na uporabi minikompjutora koji se naziva Persona. Svakako najznačajniji postupak u praćenju zbivanja tijekom ženskog ciklusa je ciklus monitoring - ultrazvučno praćenje rasta folikula uz određivanje bazalnog hormonskog statusa - bazalne razine (3. - 5. dan ciklusa) odnosno dinamičkog praćenja kretanja razine odgovarajućih hormona. Ukoliko se radi o odsustvu ovulacije (anovulacija) i liječenju neplodnosti, uz otklanjanje primarnog uzroka anovulacije pristupa se stimulaciji i indukciji ovulacije medikamentoznim putem. U tu svrhu primjenjuju se clomifen, epimestrol i/ili gonadotropini: FSH, FSH+LH i hCG (bez ili u kombinaciji s GnRH-analozima) u svim mnogobrojnim varijacijama.
Oštećenja jajovoda: U provjeri prohodnosti jajovoda koriste se kontrastne metode: histerosalpingografija (HSG) i histerosalpingo-sonografija (HSSG). U oba slučaja kontrastno sredstvo se ubrizgava u maternicu i jajovode, a prohodnost genitalnog sustava ispituje rendgenskim slikanjem ili ultrazvučnim putem. Izravan uvid u patološke promjene omogućuje laparoskopija (LPSC). Kod laparoskopije se optičkim instrumentom ulazi u trbušnu šupljinu i izravno promatra izgled, položaj i prohodnost jajovoda, uz istodobnu mogućnost proširenja dijagnostičke u terapijsku metodu: ovo je naime najčešći put mikrokirurške intervencije. Neprohodnost jajovoda liječi se na dva načina: mikrokiruškim zahvatom ili metodama umjetne oplodnje. Mikrokirurški zahvat koji se obavlja finim sitnim instrumentima pod mikroskopom ili laparoskopski ima uspješnost i do 40 posto. Tom prilikom se odstranjuju cistične promjene na jajnicima ili ljušte priraslice koje sljepljuju jajovode ili jajnike uz stijenku crijeva ili male zdjelice. Zahvat se preferira kod mlađih osoba i jednostavnijih oštećenja jajovoda, a uspješna operacija predstavlja trajno rješenje problema oštećenih jajovoda.
Endometrioza: Liječenje je u principu dvojako: konzervativnim putem - hormonska terapija, ili kirurškim putem, odnosno kombinacijom ovih metoda. U okviru hormonske terapije koriste se GnRH analozi, gestagenska supstitucija ili u blažim slučajevima niskodozirani oralni kontraceptivi s jakom gestagenskom komponentom. Uobičajena je kontinuirana primjena hormonske terapije tijekom 6 mjeseci. Novija istraživanja ukazuju na slične rezultate u terapiji endometrioze primjenom gestagena danazola i GnRH analoga. Kirurška terapija endometrioze obuhvata dijagnostičku i istodobno operativnu laparoskopiju (pri čemu se odstrane vidljiva endometriotička žarišta), kao i second-look laparoskopiju (kontrolna laparoskopija). U liječenju neplodnosti kod neuspjeha kirurškog i medikamentoznog liječenja, primjenjuju se metode umjetne oplodnje.
PCOS: Kako je pretjerana debljina vrlo čest problem žena s policističnim jajnicima, takvim pacijenticama se preporučuje smanjenje tjelesne težine što ima višestruko pozitivan učinak. Smanjenje tjelesne težine za samo 5% može ponovno uspostaviti ovulacijski ciklus. Normalna tjelesna težina znači ujedno i manje problema s kolesterolom, lipidima i inzulinom. Uz mršavljenje, važna je i tjelesna aktivnost, prestanak pušenja i uporabe alkohola, te općenito usvajanje zdravog načina života. U okviru liječenja neplodnosti osnovni problem policističnih jajnika je izostanak ovulacije - anovulacija, te se u ovim slučajevima vrši stimulacija i indukcija ovulacije (najčešće uz istodobnu inhibiciju aktivnosti hipofize) s ciljanim spolnim odnosom. Trudnoća sama po sebi vrlo povoljno djeluje na PCOS.
Anomalije u razvitku spolnih organa: Mogućnosti dijagnostike obuhvaćaju prije svega ginekološki i ultrazvučni pregled, koji se kombiniraju s kromosomskom analizom i po potrebi histeroskopijom (HYSC) i laparoskopijom (LPSC). U liječenju neplodnosti najbolju prognozu imaju anomalije spajanja, gdje je normalnu trudnoću vrlo često moguće ostvariti uz minimalne ili nikakove kirurške intervencije. U slučaju anomalija razvitka spolnih žljezda ili vanjskih genitalija liječenje obuhvaća prije svega kirurške korekcije i hormonsku nadomjestnu terapiju.
- 18:58 -
METODE POTPOMOGNUTE OPLODNJE
Metode umjetne ili potpomognute (asistirane) oplodnje obuhvaćaju metode kojima se kontrolira i potpomaže ne samo oplodnja jajne stanice, već i transport oplođenih zametaka, implantacija i razvitak trudnoće. Temelj uspješnosti svih tehnika umjetne oplodnje je pravilno sazrijevanje jedne ili više jajnih stanica uz kvalitet postupka u biološkom laboratoriju. Sve metode umjetne oplodnje mogu se vršiti u prirodnom menstruacijskom ciklusu ili u ciklusu sa stimuliranom ovulacijom. Uzevši ukupno, pojedinačni uspjeh - uspjeh po jednom ciklusu za bilo koju metodu umjetne oplodnje iznosi 12 - 45%. Zbirni uspjeh kroz 4 - 6 ciklusa iznosi 45 - 75%. Trudnoće nakon metoda umjetne oplodnje opterećene su povišenim rizikom spontanog pobačaja, kao i kasnijih komplikacija u trudnoći, dok se kongenitalne malformacije i kromosomske anomalije javljaju s jednakom učestalosti kao u spontano začetim trudnoćama.
Inseminacija: Unošenje specijalno pripravljene sjemene tekućine supruga ili partnera u ženski spolni sustav (rodnicu, najčešće maternicu ili jajovode), pri čemu je temeljni preduvjet za inseminaciju neoštećeni i prohodni jajovodi. Najčešći razlog za inseminaciju je smanjena plodnost muškog sjemena - mala ili slabija pokretljivost spermija, nepovoljan kvalitet sluzi vrata maternice ili protutijela protiv spermatozoida, kao i kod nepoznatog uzroka. Može se provoditi u prirodnom ciklusu ili uz kontroliranu stimulaciju ovulacije. Uz ciklus monitoring: ultrazvučna folikulometrija i LH timing, uspješnost ove metode iznosi 15 - 20%. Osim homologne inseminacije, ukoliko je nalaz spermiograma nepovoljan, može se pribjeći heterolognoj inseminaciji uz posudbu sjemena iz banke sperme. Uspješnost je 12 - 15% po ciklusu, zbirni uspjeh iznosi 55 - 70%.
GIFT (gamete intrafallopian transfer): Aspiracija zrele jajne stanice tijekom operacijskog zahvata (laparoskopija) i dodatak specijalno pripravljene sjemene tekućine, te vraćanje mješavine spermatozoida i jajne stanice istim putem u jajovod. Iako je uspjeh kod ove metode 35 do 40%, metoda se rjeđe primjenjuje jer zahtijeva operacijski zahvat, kao i potpuno zdrave jajovode.
ZIFT (zygote intrafallopian transfer): Aspiracija zrele jajne stanice na isti način kao kod GIFT-a ili transvaginalnim putem, te inkubacija jajne stanice sa spermatozoidima kroz 24 sata. Oplođena jajna stanica (zigota) vraća se potom u jajovod. Primjenjuje se rijetko, kod nešto lošijeg nalaza spermiograma, a uvjet je kao i kod GIFT-a intaktnost jajovoda.
IVF (in vitro fertilisation) - oplodnja u epruveti: Aspiracija zrele jajne stanice se vrši transvaginalnim putem, bilo u prirodnom ciklusu ili nakon indukcije ovulacije (najčešće rFSH + GnRH agonisti). Inkubacija jajne stanice sa specijalno pripravljenim sjemenom je nešto dulja i traje 48 sati, a zametak se u stadiju od 4 do maksimalno 8 stanica vraća tankim kateterom u maternicu (embriotransfer). Uspjeh metode je 15 - 45%, zbirni uspjeh iznosi 60 - 80%. Uspješnost postupka opada nakon 38. godine života, a nakon 40. godine je 3 - 4 puta niža. Ukoliko svi zameci nisu preneseni u maternicu, pohranjuju se u tekućem dušiku na -196 °C (krioprezervacija) i čuvaju do 5 godina. Zameci se po potrebi mogu odmrznuti i u fazi žutog tijela prenijeti u maternicu (krio-embriotransfer). Uspješnost ovog postupka je 8 - 15% u jednom ciklusu.
ICSI (intracytoplasmatic spermatozoa injection) - mikroinjekcija: Najuspješnija i najčešće korištena tehnika mikromanipulacije s gametama koja se primjenjuje kod teških oblika muške neplodnosti (oligo, astheno i oligoasthenozoospermia) ili ukoliko ne dolazi do oplodnje drugim tehnikama umjetne oplodnje. Kod ovog postupka se nakon aspiracije jajne stanice, specijalnim postupkom - mikromanipulacijom ili mikroinjekcijom svega jedan spermatozoid ubrizga u jajnu stanicu, koja se kao kod IVF potom inkubira te u stadiju 4 do 8-staničnog zametka vraća u maternicu. Prednosti ove metode je što se mogu korisititi spermatozoidi dobiveni i mikrokiruškim putem, tehnikama TESA, MESA i PESA. Oplodnja stanica iznosi oko 60 - 70%, a uspješnost metode je 25 - 40% po embriotransferu. Iako je zvanični stav kako djeca iz trudnoća nakon ICSI nemaju veću učestalost kongenitalnih anomalija niti kromosomskih aberacija, novija istraživanja stavljaju sumnju na ovu tvrdnju.
- 18:56 -
BRAČNA NEPLODNOST
Reprodukcijska sposobnost čovjeka nije tako savršena u poređenju s drugim poznatim vrstama. Vjerojatnost začeća u jednom ciklusu iznosi oko 33% ako je spolni odnos svaki drugi dan, i oko 15% ako je spolni odnos jednom tjedno. Začeće se događa samo za vrijeme ovulacije, a u prosjeku je u jednom ciklusu tek šest plodnih dana. Jajna stanica može biti oplođena svega 24 sata nakon ovulacije, iako spermiji mogu ostati i do pet dana u spolnim organima žene i oploditi jajašce. Ukoliko se promatra sudbina 100 jajnih stanica u idealnim uvjetima (potpuno zdrav muškarac i potpuno zdrava žena), rezultat oplodnje će biti takav da se 15% jajnih stanica uopće neće oploditi, a 15% jajnih stanica se nakon oplodnje neće implantirati u sluznicu maternice. Od 70 implantiranih jajnih stanica (zametaka/embrija) u 40% slučajeva doći će do biokemijskog ili kliničkog spontanog pobačaja, tako da je za očekivati rođenje svega 30 djece. Ukoliko k tomu dodamo druge mnogobrojne čimbenike koji utječu na reprodukcijsko zdravlje kao što su povećana učestalost spolno prenosivih bolesti, povećana učestalost ginekoloških operacija, veliki broj namjernih prekida trudnoće, povećana učestalost endometrioze, kao i kasnija dob rađanja, nije iznenađujući podatak da je u Hrvatskoj kao i većini zapadnih zemalja 12 - 15% parova neplodno. U oko 30 - 40% slučajeva bračne neplodnosti razlog neplodnosti leži na strani žene, a otprilike isto toliko na strani muškarca. U 15 - 20% slučajeva radi se o neplodnosti oba partnera, ili se pak radi o neplodnosti čiji je uzrok nepoznat ili se ne može pronaći
Neplodnost u muškarca: Uzroci neplodnosti u muškarca su bolesti, infekcije ili urođeni poremećaji koji dovode do smanjenja broja ili odsustva spermija u ejakulatu, nedovoljne pokretljivosti spermija ili neprohodnosti sjemevoda. I dok je muška neplodnost prije nekih dvadesetak godina bila uzrokom bračne neplodnosti tek u 20% slučajeva, danas je ovaj udio narastao na 40%. Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju progresivno opadanje kako ukupnog broja spermija u ejakulatu, tako i broja pokretnih i morfološki normalnih spermija. Točan uzrok drastičnom opadanju muške plodnosti u općoj populaciji nije u potpunosti poznat. Najčešće razmatrani uzroci su utjecaji ksenoestrogena okoliša, utjecaj stila življenja i utjecaj čimbenika radnog okoliša.
Neplodnost u žene: Razlozi neplodnosti kod žena nastaju usljed bolesti, infekcije, problema s lučenjem hormona ili urođenih smetnji zbog čega dolazi do izostanka ovulacije, nepripremljenosti maternice za prihvatanje zametka ili neprohodnosti jajovoda. Plodnost žene najviša je u životnoj dobi između 20. - 30. godine života. U ovo vrijeme je najveći postotak urednih ovulacija, jajne stanice su zdrave, a rizik nastanka kromosomskih abnormalnosti, rizik spontanih pobačaja kao i učestalost javljanja komplikacija za vrijeme trudnoće su niski. Iako učestalost neplodnosti kod žena već u razdoblju između 35. do 39. godine iznosi oko 20%, značajniji pad plodnosti započinje zapravo tek nakon 40. godine živote.
Ostali uzroci bračne neplodnosti: Ovdje ubrajamo psihičke uzroke, imunološki uzrok, opće loše zdravlja muškarca ili žene kao i nepoznate uzroke. U nešto više od 10% neplodnih parova usprkos suvremenim dijagnostičkim metodama ne može se pronaći uzrok neplodnosti. Ovakova vrsta neplodnosti nepoznatog uzroka naziva se idiopatska neplodnost.
- 18:55 -